STANDARDNI PLESOVI

Ovi plesovi zahtijevaju tzv. zatvoreno plesno držanje te zajednicko gibanje plesaca i plesacice "kao da su jedno". Tehnicki se veoma razlikuju od latinsko-americkih plesova što se na prvi pogled može uociti i iz položaja stoplala: u ST plesovima stopla se drže paralelno za razliku od LA plesova gdje su stopala otvorena tzv. "pet do jedan" položaj.

BECKI VALCER

Becki valcer je jedan od najspektakularnijih i najpopularnijih društvenih plesova. Poletni trocetvrtinski, pulsirajuci ritam povede sa sobom svakog plesaca, pa i cijelu publiku.
Medu društvenim plesovima Becki valcer ima najdulju tradiciju. Njegovo porijeklo može se povezati s plesovima Landler i Dreher iz XVI. stoljeca. Kao društveni ples predstavljen je u drugoj polovici XVIII. stoljeca u Francuskoj gdje je vrlo brzo i prihvacen. U Engleskoj još je neko vrijeme bio osudjivan kao "prljavi" ples zbog kontakta plesaca i plesacice. U popularizaciji valcera veliku ulogu odigrala je i dinastija Strauss svojom glazbom. U natjecateljske plesove uvršten je 1951. godine. Ime je dobio prema njemackoj rijeci "waltzen" (njem. vrtiti, kružiti) i odnosi se na noge, koje se vrte po plesnom podiju.


ENGLESKI VALCER

Engleski se valcer prema nekim izvorima razvio iz beckog-kao njegova polaganija verzija, dok prema drugima potice iz Bostona.
To je jedan od osnovnih standardnih plesova. U plesnim školama na pocetnim tecajevima jedan je od prvih na programu ucenja.
Glazba Engleskog valcera je mekana, harmonicna, prvi udarac u taktu je uvijek naglašen. Zahvaljujuci svojoj eleganciji cesto je ples otvaranja raznih balova, zabava. Dosta je popularan ples.Zanimljivo je , da je pored starih "okruglih" okreta, zadržao i elemente "gibanja po ravnoj liniji".

FOXTROT-SLOWFOX

Porijeklo Slowfox-a možemo tražiti u Foxtrott-u. Nakon 1910. godine Foxtrott se razvio iz Onestep-a i Rag-a, kojeg su od 1924. godine poceli plesati na glazbu razlicite brzine, tako da je nastao jedan sporiji i jedan brži ples. Sporiji je Slowfox, a brži Quickstep. Slowfox se temelji na dugackim, klizajucim, umjetnicki oblikovanim pokretima prateci linearne smjerove. Najtipicniji ples engleskog društvenog plesa, ciju eleganciju naglašava, s glazbenog aspekta, saksofon i klarinet. Zahtjevan, tehnicki težak ples, koji je uvršten u natjecateljski program.

TANGO

Nakon Kube, Brazila i Argentine 1907. godine stigao je u Pariz zavladavši i modom i plesom. Jedini standardni ples latinsko-americkog porijekla.

Predstavljanje Tanga je dosta težak zadatak plesnim parovima. Njegov ritam je iscjepkan i dinamican. U davnim vremenima, plesali su ga posjetitelji bordela. Zbog eroticne karakteristike godinama je bio zabranjen. Sadašnja forma, stil pokazuje se u energicnim progresivnim pokretima, koji se iscjepkano izmjenjuju izmedu strastvene dinamike i napetih pauza.

LATINO AMERICKI PLESOVI

Pradomovina istinskih latinsko-americkih plesova - kao što su npr. Samba, Rumba i Mambo - je Afrika. Karakteristika tih plesova je, da je u cjelokupnom gibanju naglasak na izolaciji dijelova tijela, nasuprot europskim plesovima, gdje gibanje proizlazi iz centra tijela - tijelo se giba gotovo u jednom komadu.

SAMBA

Šireci raspoloženje brazilskog karnevala, ovaj ples dinamicnog i brzog ritma brzo je postao popularan. Osnovna forma potjece iz kružnih plesova prastarih bantu crnaca, koji se u Europi razvio u natjecateljski ples s brojnim varijacijama. Docarava karnevalsko raspoloženje, zato je jako popularan ples u krugu gledatelja. Samba u Brazilu odreduje glazbeni život i plesni svijet.

RUMBA

Rumba je kubanski ples, u kojem istaknutu ulogu imaju snažna gibanja kukova, a elementi lirike stapaju se s elementima erotike. Glazba Rumbe je ugodna, meka, sinkopirana, lagana. Osim na klasicnu plesnu glazbu Rumba se može plesati i na pop-glazbu. Od 1964. godine Rumba je priznata i kao natjecateljski ples.

CHA-CHA-CHA

Ples porijeklom s Kube. Enrique Jorrin, glazbenik iz Havanne, formirao je sporiji Cha-Cha-Cha iz brže odsviranog mamba, a koji je postao jedan od omiljenijih plesova na natjecanjima u latinsko-americkim plesovima. Neobicnost je u tome, da se može plesati i na mnoge izvedbe pop-glazbe. Puno elemenata je preuzeto iz jazz-a, beat-a i disco-a. Nikad ozbiljan, radije nestašan, drzak, zaigran. Cha-Cha-Cha je medu najomiljenijim plesovima u cijelom svijetu kod svih uzrasta.

JIVE

Jive je imao više vrsta afro-americkih predaka, kao što su Lindy Hop, Blues, Swing, Boogie-Woogie i Rock and Roll. Ovi plesovi (odnosno ritmovi), koji cine svakodnevicu u SAD-u, - a koji su americki vojnici prenijeli u Europu - brzo su zacarali tadašnju mladež. Ritam Jive-a je brz, mladenacki, a sam ples su engleski plesni ucitelji oblikovali za "plesanje u plesnim dvoranama". Godine 1968, kao peti ples, Jive je primljen u obitelj natjecateljskih latinsko-americkih plesova.

SALSA

Salsa je glazba porijeklom s Kariba. Tijekom XV. i XVI. stoljeca u Ameriku su dovedeni africki robovi za rad na plantažama šecerne trske. Bili su prisiljeni na vjersko probracanje i nametnut im je jezik kolonizatora. Uspjeli su im uzeti gotovo sve , ali ne i njihovo kulturno nasljede i glazbu. Ta glazba miješala se s glazbom i kulturom Španjolaca i Indijanaca, a kao rezultat toga, na kraju XVIII. i pocetku XIX. stoljeca na cijelom Karipskom otocju možemo naci izraz afro-karipske glazbe.

Kuba je prvo mjesto, gdje možemo naci razne oblike afro-karipskog utjecaja. Ova glazba je postala dijelom popularne glazbe i života siromašnog puka.

U kasnijim tridesetim godinama XX. stoljeca glazbenici s Kube poceli su odlaziti u SAD i svirati u velikim Jazz bendovima. U isto vrijeme druga skupina glazbenika s Kube emigrirala je u Meksiko, gdje su postali popularni nastupajuci u filmovima i TV emisijama šireci kubanske ritmove, kao što je Mambo.

Krajem pedesetih i pocetkom šezdesetih godina XX. stoljeca, veca grupa portorikanskih glazbenika pocela je svirati u Jazz bendovima i osnivati svoje Latin bendove, svirajuci razne afro-karipske ritmove - Bomba, La Plena, Guaguanco, Guaracha.

Poslije II. svjetkog rata došlo je do migracije portorikanskih i kubanskih glazbenika u SAD, tocnijie u New York. sobomDa sobom su donijeli svoju kulturu i glazbu. Na pocetku šezdesetih godina XX. stoljeca pokazao se veliki interes za afro-karipskom glazbom, a izdavaci ploca morali su nekako identificirati ovaj komercijalni proizvod, i tako je dobio ime "Salsa".

Salsa je kultura, životni stil, glazba, ples. I ona se neprekidno mijenja. Salsa zbližava sve starosne grupe, rase i kulture bez obzira na ekonomski status i naobrazbu.

DISCO-FOX

Disco- fox je ples koji ima korijene u swingu, sambi, chachi, mambu, merengeu, foxtrotu i tangu.

Isti ples se u ranijim razdobljima - u skladu s tadašnjom glazbom - medu ostalim nazivao i swing-step, te disco-hustle. Pojavio se sedamdesetih godina u New Yorku i prošao kroz mnoge varijacije, kao što su formacije, samostalni ples i ples u paru. John Travolta je ulogom u filmu Groznica subotnje veceri popularizirao ovaj ples, pogotovo kod muške populacije.

Posljednjih 20 godina disco fox se pleše na pop glazbu. To je brz i okretan ples, gdje se plesacica puno okrece dok je partner vodi prema sebi ili od sebe, uz razne nagibe. Dok su becki valcer i engleski valcer trocetvrtinski plesovi (osnovni korak ima tri pokreta, u skladu s taktom kompozicije valcera), disco fox se može plesati na više varijanti taktova, jer osnovni korak može imati tri ili cetiri pokreta.

Više o plesovima pogledajte ovdje!!